Čančara stara 9 mjeseci prilikom
sunčanja.
Ovo je vrstu vrlo teško taksonomski odrediti. Poznate su dvije podvrste: Testudo hermanni boettgeri i Testudo hermanni hermanni. T. h. hermanni obitava na području jugozapadne Europe (Italija, Francuska, Španjolska) i ima karakterističan izgled na svim lokalitetima. T. h. boettgeri je prisutna na području primorskih krajeva Hrvatske, svih Balkanskih država te u Turskoj. Za razliku od T. h. hermanni, T. h. boettgeri ima jako različite karakteristike na različitim staništima te će možda biti potrebno iznova odrediti podvrste vrste Testudo hermanni.
Kako se u Hrvatskoj nalaze samo T. h. boettgeri, ovdje će biti pisano samo o njoj iako je skrb za jedne i druge gotovo identična. Hrvatski naziv je obična čančara, a češće samo čančara.
Engleski nazivi su Western Hermann's tortoise (T. h. hermanni) odnosno Eastern Hermann's tortoise (T. h. boettgeri)
Prirodni okoliš
Oba vrsta je primarno živjela u mediteranskim hrastovim šumama, ali zbog ljudskog djelovanja takvih staništa više gotovo da i nema. Danas Testudo hermanni najčešće živi u makijama.
Veličina
T. h. boettgeri je veća od T. h. hermanni. T. h. hermanni narastu oko 12-14 cm, a T. h. boettgeri oko 20-22 cm. Ženke su redovito veće od mužjaka.
Prehrana
Testudo hermanni su isključivi biljojedi. Hrane se travama, lišćem, stabljikama i sličnom zeljastom hranom. Raznim plodovima se rijetko hrane i to samo kao dodatak ostaloj hrani.
Razlikovanje spolova
Odrasle ženke su uvijek veće od mužjaka. Mužjaci imaju lagano udubljen plastron i znaju biti agresivni. Rep im je duži sa kloakom smještenom više prema kraju repa.
Izgled
T. h. boettgeri je kornjača manje veličine. Naraste oko 20 cm. Ženke su obično nešto veće, a mužjaci manji. Ima kupolast oklop, maslinaste ili žute boje sa tamnim mrljama.
Napomena
U Hrvatskoj je čančara zaštićena vrsta te za svaki kontakt, držanje ili slično treba imati dozvolu nadležnoga ministarstva. Osobe koje neovlašteno ubiju ili otuđe čančaru iz prirodnog staništa podliježu kazni od 4000 kuna.
Mladi primjerak koni kornjače. Autor
fotografije: J. Harding.
Taksonomija
Graptemys pseudogeographica kohnii (eng. naziv je Mississippi Map Turtle)
Ovu ćete kornjaču moći naći i pod imenom Graptemys kohnii, ali je to krivo ime.Rasprostranjenost
U prirodi ove kornjače obitavaju u južnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država oko rijeke Mississippi.Prirodni okoliš
Koni kornjače su riječna vrsta. Vole čiste rijeke, jezera i mrtvaje sa obilnom vegetacijom i mnoštvom kukaca i riba.Veličina
Razlika u veličini mužjaka i ženki kod ove vrste je posebno izražena. Ženke mogu biti velike do 25 cm, a mužjaci su nešto manji od 15 cm.
PrehranaIzgled
Jedu najviše meso, a stariji i malo biljne hrane. Vole puževe, račiće, crviće i kukce.
Mlade ćete lako prepoznati po nazubljenom oklopu i smeđe-zelenim šarama. Odrasli primjerci zadržavaju šare na koži ali im oklop postaje smeđ. Također nemaju nazubljeni oklop već "šatorasti" izgled.
Napomena
Graptemys pseudogeographica kohnii nije kornjača za početnike. Traži kvalitetnije uvjete od crveno-uhe kornjače i sramežljivija je. Ovoj kornjači nećete moći prići dok se sunča i uvijek će se probati sakriti od vas. Hrvatski naziv joj je koni kornjača.
Yellow-bellied Slider kornjača oko
6 mijeseci. Autor fotografije: John White.
Taksonomija
Trachemys scripta scripta (eng. naziv je Yellow-bellied Slider)Rasprostranjenost
U prirodi ove kornjače obitavaju u južnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država.Prirodni okoliš
Žive u slatkim vodama, u polu-vodenom okruženju jezeraca, potoka i rijeka. Vole pjeskovita dna i umjerenu vegetaciju. Trebaju suhu, toplu kopnenu površinu te puno toplije vode za plivanje.Veličina
U prirodi, u pravim uvjetima mogu narasti i do 30 cm. U kućnim akvarijima narasti će oko 25 cm u razdoblju od 3 do 7 godina. Ženke su najčešće krupnije od mužjaka koji će dostići dužinu oklopa oko 20 cm..Životna dob
U prirodi dožive oko 20 godina, ali u zatočeništvu žive i preko 40 ako im se omogući hibernacija (a to je vrlo teško).
Prehrana
Hrane se raznoliko, ali u mladosti najviše mesom. Kako stare polako prelaze na vegetarijansku prehranu. Hrane se ribicama, kukcima, vodenim puževima i vodenim biljem. Hrane se i strvinama.
Razlikovanje
spolova
U mladosti je gotovo nemoguće razlikovati spolove. Poslije, mužjaci
imaju duže prednje pandže (jako, jako duge), a kloaka im je smještena
više prema kraju repa. Rep im je duži i tanji, a plastron im je ponekad
lagano udubljen. Ženke su veće od mužjaka.
Izgled
Trachemys scripta scripta je izgledom dosta nalik Trachemys scripti
elegans. Za razliku od nje, nema crveno mrlje po glavi, a donji oklop
(plastron) je kod starijih primjeraka u potpunosti žut.
Napomena
Trachemys scripta scripta je kornjača koju će te teže nabaviti u Hrvatskoj.
U svojoj redovnoj ponudi ima je Pet Centar u Zagrebu. Hrvatski naziv
mi nije poznat, ali je u Pet Centru zovu Katers kornjača. Pretpostavljam
da naziv katers potječe od engleskog naziva jedne druge kornjače koja
s ovom nema nikakve veze. Zbog ovih razloga ovu kornjaču ću ovdje
nazivati njenim engleskim nazivom: Yellow-bellied slider (žuto-trbušna
kornjača).
Crveno-uha kornjača stara oko 2 godine.
Autor fotografije: J. Harding.
Trachemya scripta elegans (eng. naziv je Red-eared Slider)
(U zoo-shopovima ovu će te kornjaču pronaći i pod imenom Pseudemia scripta elegans, ali joj to nije znanstveni naziv.)
Rasprostranjenost
U prirodi ove kornjače obitavaju u južnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država.Prirodni okoliš
Žive u slatkim vodama, u polu-vodenom okruženju jezeraca, potoka i rijeka. Vole pjeskovita dna i umjerenu vegetaciju. Trebaju suhu, toplu kopnenu površinu te puno toplije vode za plivanje.Veličina
U prirodi, u pravim uvjetima mogu narasti i do 30 cm. U kućnim akvarijima narasti će oko 25 cm u razdoblju od 3 do 7 godina. Ženke su najčešće krupnije od mužjaka koji će dostići dužinu oklopa oko 20 cm..Životna dob
U prirodi dožive oko 20 godina, ali u zatočeništvu žive i preko 40 ako im se omogući hibernacija (a to je vrlo teško).
Prehrana
Hrane se raznoliko, ali u mladosti najviše mesom. Kako stare polako prelaze na vegetarijansku prehranu. Hrane se ribicama, kukcima, vodenim puževima i vodenim biljem. Hrane se i strvinama.
Razlikovanje
spolova
U mladosti je gotovo nemoguće razlikovati spolove. Poslije, mužjaci
imaju duže prednje pandže (jako, jako duge), a kloaka im je smještena
više prema kraju repa. Rep im je duži i tanji, a plastron im je ponekad
lagano udubljen. Ženke su veće od mužjaka.
Izgled
Trachemys scripta elegans je lako prepoznatljiva vrsta. Karakteriziraju
je "crvene uši" odnosno crvene mrlje na mjestu ušiju. Neki
primjerci imaju mrlju i na vrhu glave, a neki i ispod očiju. Oklop
im je išaran raznim nijansama zelene boje, a kako stare šare se gube
te oklop poprima tamniju boju.
Napomena
Trachemys scripta elegans je najčešća vodena kornjača koja se drži
kao ljubimac. Hrvatski joj je naziv Crveno-uha kornjača, a u pet-shopovima
će vam reći da je to Kalifornijska kornjača. Od kuda ovo Kalifornijska,
nije mi nimalo jasno. Naime, ovoj kornjači Kalifornija nije prirodno
stanište, ali se može tamo naći zato što mnogi vlasnici puštaju ove
kornjače u divljinu.
Phylum: Chordata
Subphylum: Vertebrata
Class: Reptilia
Order: Testudines
Family: Emydidae
Genus: Trachemys
Species: Trachemys scripta
Prirodno staniste
U Severnoj Amreci nastanjuje podrucija Zapadne Vird�inije, Indijane i Ilinoisa, pa sve juznije od Meksika , Venecuele i Juzne Amerika. Ovo su njena prirodna podrucija odakle potice ali ovu kornjacu mozemo naci i na drugim kontinetima gde je covek sa svojom nemarnoscu prema ovim zivotinjama, vestackim putem naselio neka podrucija Evrope i Azije. Najcesce naseljavaju mirnije vode (reke, jezera i mocvare) koje imaju pristupacnu obalu , sa peskovitim dnom ili muljevitim, sa nesto bujnijom vegetacijom.
Velicina i polna obelezja
Ako govorimo o maksimalnoj velicini ,odmah mozemo reci da je i maksimalna velicina jedan od pokazatelja polnih razlika. Naime, zenka kada dostigne tu maksimnalnu velicinu ona je znatno veca od muzjaka i njena velicina iznosi izmdju 15 - 20 cm, dok muzjak maksimalno naraste oko 10 - 12 cm .. Postoje zenke koje su nadjene i duze velicine, cak i do 25-30 cm duzine ali to su veoma retki primerci.
Kada govorimo o polnim razlikama, pored toga sto smo rekli da je razlika u velicini oklopa izmedju muzjaka i zenke, postoji i ralzika u duzini repa koja sada ide u korist muzjaka( duzi i vitkiji rep je kod muzjaka ). Takodje kloaka kod muzjaka je udaljena od oklopa nego sto je kod zenke bliza ivici oklopa. Karakteristicne su prednje kandze kod muzjaka koje su bas izrazene i duge. Oklop kada pogledamo sa donje strane ,primeticemo blago ulegnuce po sredini kod muzjaka koje ima funkciju lakseg balansiranja pri parenju.
Ishrana
Crvenouha kornjaca spada u omnivore sto znaci da je njen jelovnik ima veliku listu raznovrsne hrane. Od neke biljne hrane koju rado uzima kada je u poodmakloj adult velicini , ova kornjaca jede i insekte , beskicmenjake u vodi ,pa cak i ako moze da uhvati po neku manju ribu rado ce je pojesti ili ako naidje na mrtvu ribu bez dvoumljnja ce i to prihvatiti. Primetno je kod mladih kornjaca veca potreba za hranom zivotinskog porekla.
Zivotni vek i hibernacija
Zivotni vek crvenouhe kornjace dosta varira i zavisi od njene hibernacije. Ako njena hibernacija ide nekin normalnijim prirodnim tokom ,zivotni vek ce biti duzi, u suprotnom bice kraci . U prirodi zivotni vek ove kornjace moze da dostigne preko 50 godina cak je negde zabelezeno i 75 godina! (Dundee i Rossman, 1989).
Razmnozavanje
Ove kornjace se u prirodi vrlo lako pare i njihov pocetak parenja traje od marta pa sve do jula i to 1 - 3 puta . Broj izlezenih jaja zavisi od zenke koliko je ona stara i koliko je "istrosena" reprodukcijom. Ako u jednoj godini zenka izleze samo jedanput jaja, reproduktivnost je veca i vremenski duza, u suprotnom manja. Inace taj broj se krece od 4- 23 jaja. Inkubacija tih jaja traje oko 85 dana ali u zavisnosti od temperature i vlaznosti taj period ce biti duzi ili kraci ( visa temperatura i veci procenat vlaznosti skracuje taj vremenski interval)
Na mnogo mjesta možete pročitati kako je držanje kornjače jednostavno i jeftino. To je tako ako držite kopnenu kornjaču. Prije nego što nabavite vodenu kornjaču morate znati da li će te to financijski izdržati.
Da bi vam kornjača imala kvalitetan život morati ćete joj osigurati prave uvjete. Prave uvjete će te postignuti velikim akvarijem, grijačem, filterom, raznolikom prehranom i svojim trudom.
Veliki akvarij od 200 litara je minimum kad kornjača naraste. Platiti će te ga oko 600 kn. Tu količinu vode treba zagrijavati (termometar i grijač, 150 kn) i čistiti (filter, 180 kn na skuplje). Za kornjaču ćete izdvojiti 60, a za hranu, dok je mala oko 10 kn na mjesec, a kad naraste i više. Računajte na trošak oko 1000 kn.
Kornjača i djeca
Ako imate u kući malo dijete, morate biti sigurni da neće dirati kornjaču. Često će djeca krenuti rukom prema kornjači, a one će to shvatiti kao napad. Tada se kornjača brani ugrizom. Kornjače veće od 10 cm mogle bi ozlijediti dijete. Za takve događaje nije kriva kornjača. Kornjača nije ljubimac s kojim se možete igrati.
Također, brigu o vašoj kornjači neće moći voditi vaše dijete.
Trachemys scripta elegans je najčešća vodena kornjača koja se drži kao ljubimac. Hrvatski joj je naziv Crveno-uha kornjača, a u pet-shopovima će vam reći da je to Kalifornijska kornjača. Od kuda ovo Kalifornijska, nije mi nimalo jasno. Naime, ovoj kornjači Kalifornija nije prirodno stanište, ali se može tamo naći zato što mnogi vlasnici puštaju ove kornjače u divljinu.
Trachemys scripta scripta je kornjača koju će te teže nabaviti u Hrvatskoj. U svojoj redovnoj ponudi ima je Pet Centar u Zagrebu. Hrvatski naziv mi nije poznat, ali je u Pet Centru zovu Katers kornjača. Pretpostavljam da nazivPrehrana je jedna od najvažnijih stvari koja izravno utječe na zdravlje vaše kornjače. Prve savjete o prehrani vašeg ljubimca vam najčešće daju prodavači iz pet shopova koji tvrde da je gotova hrana koju oni prodaju sasvim dovoljna te da ona zadovoljava sve potrebe kornjače. To je djelomično istina.
Kornjaču morate hraniti RAZNOLIKO. Tako ćete najlakše izbjeći najčešće probleme i bolesti. Probajte svaki dan davati različitu hranu kornjači. Gotova hrana ne smije biti jedina hrana.
Koliko i kako hraniti
Čime hraniti
Meso
Biljke
Živa hrana
Bolesti kornjača javljaju se najčešće kod novih i neiskusnih vlasnika, baš kao i ostali problemi. Ipak, ako Vam se kornjača razboli to ne mora značiti da ste loš vlasnik. U svakom slučaju, razmotrite Vaše postupke i probajte naći uzrok bolesti te se pobrinite da se Vaše eventualne pogreške ne ponavljaju. Gotovo u svakom slučaju uzrok bolesti je neprimjeren smještaj ili loša prehrana. Pridržavajte se uputa za prehranu i omogućite Vašoj kornjači kvalitetan smještaj.
Neke bolesti ili opasne ozljede može liječiti samo veterinar te bi Vam bilo korisno kada bi se unaprijed raspitali o veterinarima u Vašem gradu/selu/kraju. Uzmite u obzir da ima jako malo veterinara koji liječe kornjače i ostale gmazove, stoga telefonskim pozivom provjerite ako ste našli odgovarajućeg veterinara.
Koliko i kako hraniti?
Mlade kornjače koje su duge oko 13 cm u oklopu treba hraniti svaki dan, jednom ili dva puta ako su se tek izlegle. Odrasle je dovoljno hraniti svaka 2-3 dana. Dajte joj hrane koliko može pojesti. Kada se najede napravit će stanku. Više joj nemojte davati hranu. Također postoji drugi način kada dajete hrane u veličini njene glave, no to nije najkvalitetnija metoda: suhe hrane bi bilo premalo, a mesa previše. Ako možete pronaći neku sredinu između prve i druge metode, držite je se.
Kornjaču nikako ne smijete hraniti u istom akvariju u kojemu i živi. Hranite je u bilo kakvoj posudi koju ćete napuniti do prve visine na kojoj kornjači pliva, a ne hoda. Voda kojom punite ovu posudu mora biti iste temperature ili malo toplija od vode iz akvarija. Kada nahranite kornjaču ostavite je još 15-ak minuta u posudi da obavi nuždu ako je potrebno. Ovako ćete izbjeći neuredan akvarij i nepotrebno prljanje vode. Kornjaču morate hraniti u vodi jer bi se u protivnome mogla ugušiti.
Čime hraniti?
Ovo je najteže pitanje vezano uz kornjače. U prirodi se one hrane ribicama, račićima, puževima, biljkama, strvinama, punoglavcima... Naravno, ovako ćete je teško hraniti u akvariju, ali je izvedivo. U prodavaonicama možete kupiti razne gotove hrane: najčešće sušene račiće (gamare) ili štapiće koji u sebi sadrže "sve što kornjača treba". Ni jedno ni drugo ne smije biti jedina hrana. Kao što je već rečeno, kornjaču zbog njenog zdravlja morate hraniti raznoliko.
Mlade kornjače najviše jedu meso, dok odrasle jedu podjednako meso i bilje. Nemojte kornjaču hraniti nikakvim špekom, pancetama, slaninama, grickalicama... ničim što sadržava neke aditive i konzervanse i velike količine masnoće. Ljudski organizam je navikao na dodatke u hrani, ali kod kornjača će oni najčešće izazvati proljev.
Meso
Najbolje bi ih bilo hraniti piletinom, govedinom, ribom ili mekušcima. Možete ih hraniti sirovim mesom, ili ako se bojite zaraze onda je hranite kuhanim mesom. Pečeno i bilo koje drugačije pripremljeno meso nije poželjno niti zdravo.
Od piletine jedu sve, ali ih je poželjno nahraniti i pilećom jetrom i srcem. Srce, pileće i goveđe, je najbogatija hrana koju možete dati kornjači. Također, možete je i hraniti goveđom jetrom. Goveđe meso također treba biti dio prehrani, ali u malim količinama. Svinjetina se ne bi smjela davati jer je premasna, ali se može napraviti iznimka jednom na mjesec ili dva.
Riba je najkvalitetnija hrana. Možete je davati najviše, također kuhane ili sirove. Bitno je da je očišćena od kostiju te da nije pokvarena. Kombinirajte morsku i slatkovodnu ribu.
Mekušci (glavonošci, školjkaši i puževi) su uz ribu najbolja hrana. Lignju, sipu ili mrkača možete davati svježe, ali bi ipak bilo bolja da je skuhano jer je to dosta žilava hrana. Školjke možete pokupiti na moru (dagnje). Doma ih skuhajte i otvorit će im se oklop.
Biljke, voće i povrće
Biljnu hranu jedu uglavnom odrasle kornjače. Ne treba je zanemariti niti podcjenjivati jer pruže neke tvari koji nisu prisutne u mesu niti u gotovoj hrani. Odraslim kornjačama biljna hrana treba biti u dnevnoj prehrani, a mladima treba redovito davati da probaju. Koje će bilje kornjača jesti ovisi. Neke jedu gotovo sve voće: jabuke, banane, breskve, nektarine, naranče, mandarine, kivi... Bitno je redovito davati da se proba. Od povrća jedu najviše salatu. Sve vodeno bilje će stariji primjerci jesti, ali postoje neke navodno otrovne biljke. Popis će uskoro biti tu. Još mi nije poznat niti jedan slučaj kornjače koja se otrovala akvarijskim biljem. O toj temi je bilo mnoštvo rasprava, a moj je stav da kornjači nitko u prirodi ne izdvaja otrovno bilje, te da će ona sama izabrati ono što joj ne šteti.
Živa hrana
Puževe možete sami uzgajati, a možete dati i one bijele pužiće koji se nalaze u travi ispred svake zgrade. Da bi ih kornjača pojela morate im razbit oklop. Vodene puževe stavljate cijele u akvarij, a bijele kopnene u posudu za hranjenje (prije ih morate rabiti). Morski puževi nisu pogodni jer im je teško razbiti oklop. Ako ih želite davati morat će te ih sami izvaditi iz oklopa.
Skakavci su lako dostupna hrana bogata hranjivim tvarima. Skakavci se smatraju najboljom živom hranom. Oklop im je pun kalcija, a meso bjelančevinama. Možete ih lako uloviti na livadama i staviti u posudu za hranjenje. Skakavce možete čuvati i nekoliko dana u plastičnim bocama ili akvarijima. Dajte im neki svježi list i omogućite dolazak zraka.
Riba je kornjačina prirodna hrana. Kornjačama se stavi u akvarij nekoliko akvarijskih riba i onda ih ona sama ulovi kad je gladna. Ovakvo hranjenje je idealna stvar za odmore: prije nego odete nabavite ribe i ubacite ih u akvarij. Najčešće se koriste zlatne ribice i gupije. Gupije možete i sami uzgajati.
Punoglavci su također prirodna hrana kornjača. Njih možete vrlo lako uloviti u barama i staviti ih u akvarij. Pazite gdje ih lovite jer mogu prenijeti zarazne bolesti u vaš akvarij. Ne jedu sve kornjače punoglavce pa se nemojte iznenaditi ako ostanu nepojedene kraj gladne kornjače.
Račići su dosta hranjivi. Ovdje mislim na male račiće koji se nalaze u rijekama ispod kamenja. Lako se love ali ih treba puno. Samo uzmete kamen, okrenete ga i pokupite račiće. Njih stavljajte u posudu za hranjenje jer će kornjača sa njima napraviti veliki nered.
Ličinke komaraca su dobra hrana za male kornjače. Za velike ih se možda čak i ne isplati loviti jer su jako male i treba i par stotina da se nahrani kornjača. Možete ih sami uzgajati.
Gujavice ili kišne gliste su također jedna od najboljih hrana. Gotovo da nema kornjače koja ih neće jesti. Poslije kiše ili prilikom okopavanja vrta uzmite nekoliko komada i dajte ih kornjači u posudu za hranjenje. Manjim kornjačama ih izrežite. Pazite da ih ne uzimate s zemljišta koja su tretirana pesticidima. katers potječe od engleskog naziva jedne druge kornjače koja s ovom nema nikakve veze. Zbog ovih razloga o ovu kornjaču ću ovdje nazivati njenim engleskim nazivom: Yellow-bellied slider (žuto-trbušna kornjača).
Graptemys pseudogeographica kohnii nije kornjača za početnike. Traži kvalitetnije uvjete od crveno-uhe kornjače i sramežljivija je. Ovoj kornjači nećete moći prići dok se sunča i uvijek će se probati sakriti od vas. Hrvatski naziv joj je koni kornjača.
Testudo hermanni boettgeri ili čančara dobro je poznata vrsta svim žiteljima priobalnih krajeva ali i šire. To je mala kopnena kornjača koja se u prošlosti ali još i uvijek pretjerano lovila zbog prodaje turistima ili nelegalnog izvoza u inozemstvo. Danas ju je zabranjeno otuđivati iz prirode ali se mnogi ljudi ne pridržavaju toga.
Kornjača kao dječji ljubimac
Možda će vaše dijete poželjeti kornjaču kao svog ljubimca, vi ćete mu je kupiti i ona će najvjerojatnije umrijeti u roku od par mjeseci. Tako ćete opet...
Morate znati da kornjača nije ljubimac o kojem bi se kvalitetno moglo brinuti dijete. Morate prije misliti na mijenjanja vode, hranjenja, čišćenja akvarija i sve ostale obaveze koje držanje kornjače donosi. Vaše ih dijete neće moći obavljati.
Putovanja
Ukoliko živite sami i često putujete (na putovanja dulja od pet dana), morali biste naći osobu od povjerenja koja će vam hraniti kornjaču i eventualno mijenjati vodu i čistiti akvarij. Prije nego odete poželjno bi bilo nabaviti nekoliko gupija ili nekih drugih manjih riba kako bi kornjača imala dovoljno hrane.
Kornjača i Vaše zdravlje
Za razliku od ostalih čestih ljubimaca, kornjače ne izazivaju niti jednu alergijsku reakciju kod ljudi. Ako se pažljivo skrbite za njih, mogućnost bilo kakve zaraze jednaka je nuli. Poslje svakoga doticaja s kornjačom dobro operite ruke jer kornjače mogu nositi zarazne bakterije. Jedna od ozbiljnijih bolesti koju kornjača može prenijeti na čovijeka (najčešće na dijete) je salmonela. Prehrana koja uključuje sirovo meso može rezultirati pojavom te bolesti kod vašeg ljubimca. Pažljivim pranjem ruku izbjeći ćete bilo kakve zaraze.mještaj je gotovo najbitnija stvar vezana uz držanje kornjača. Ako želite da vam kornjača bude zdrava trebate poći od kvalitetnog smještaja. Priprema akvarija će vam oduzeti dosta vremena, ali to nije nužno. Ako se potrudite, akvarij će vam skupa sa kornjačama, pružiti užitak i opuštanje. Možda će Vam prodavač u pet shopu ponuditi kao "idealan" smještaj za kornjaču kuglu od 12 litara ili manju. Nikako nemojte prihvatiti to: kornjača će je prerasti u roku od godine, teško ju je čistiti i ostaviti će posljedice za kornjačin vid. Naime, kugla ima nepravilan lom svjetlosti i "iskriviti" će vid kornjači.
Za smještaj kornjače trebat će vam akvarij, grijač, filter, kopno unutar akvarija i poneke sitnice. Računajte da će te za kvalitetan smještaj odrasloj kornjači trebati izdvojiti minimum 1500 kuna. Na vašu sreću, uređivanje akvarija možete vršiti postepeno.
Jeftina zamjena za akvarij može biti plastična kada. Što veća to bolja. One se mogu opremiti kao i akvarij ali vizualno zaostaju za staklenim akvarijem. Ako nemate novaca, a želite kornjači pripremiti što bolji smještaj onda uzmite takvu plastičnu kadu.
Nije poželjno sa kornjačama smeštati akvarijumske ribice i druge vodene životinje, osim ukoliko ih ne koristite za ishranu samih kornjača koje u takvim situacijama postaju opasni grabljivci. Neke vrste akvarijumskih ribica mogu biti i otrovne za kornjaču.
Za mlade kornjače je najbolja živa hrana koja potiče iz proverenih izvora. Domaća proizvodnja artemije (vodenih račića), slatkovodnih školjki, insekata, larvi komaraca, malenih kišnih glista, i tubifeksa su prekrasna hrana koja će vašim ljubimcima od ranog uzrasta obezbediti adekvatnu vitalnost. Kasnije ih možete hraniti i specijalnom suvom hranom za kornjače ili ih povremeno obradovati prethodno navlaženim granulama za mačke, na bazi ribe, koje su za njih pravi delikates. Polakomiće se i na parčiće barene piletine ili govedine, posnu ribu ili meso školjke ali imajte u vidu da ova hrana preterano prlja vodu a nema naročitu hranljivu vrednost neophodnu za rast mladih. Imajte na umu da osnova obroka uvek treba da bude vodeno bilje, sitno isečena zelena salata, spanać ili zelje, a zimi hranu obavezno obogatite vitaminima A, D, i E. Obrok je najbolje davati predveče jer u prirodi kornjače tada pretražuju obalu u potrazi za hranom. Kao što smo već naglasili, hranu treba spustiti u vodu, a ne na suvi deo akvaterarijuma. Ove životinje imaju nepokretan jezik i ne mogu da žvacu hranu. Kornjača će uvek svoju većeru vući u vodu gde joj je lakše da proguta veće komade hrane koje kida pridržavajuci ostatak oštrim noktima. Jedan ili dva obroka dnevno su dovoljni, pri čemu treba voditi računa da posle obroka ne ostaje hrana koji će, kasnije se razlažući, dodatno prljati vodu. Ako se pitate koliki obrok treba da bude, recimo da je to količina koju kornjača pojede za 35 minuta.
Kornjača spava pod vodom ili između postavljenog oblog kamenja i korenja, sa zatvorenim očima. Nakon što ujutru upalite svetlo ona će se lenjo pokrenuti, plivati oko jedan sat da bi se potom `izvukla` na suvi deo, prosušila i ugrejala. Osetljive su i reagovaće čim osete da neko ulazi u prostoriju, napuštajuci suvu oblast a provocirane će dugo ostati u vodi, odbijajući da izađu na `obalu`. Leti je poželjno da ih svakodnevno iznosite na sunce oko 30 min. Možete pokriti posudu mrežom za komarce i držati ih na terasi do sredine avgusta kada temperatura tokom noći već opada ispod preporučenih 22 stepena Celzijusa.
Polovi se razlikuju po teže uočljivim fizičkim karakteristikama. Mužjaci su sitniji, nemaju zaobljeni deo na stomaku, rep im je deblji i duži a nos je oštriji. Iako su tokom čitave godine raspoložene za ljubavne igre, period parenja je početkom februara i dostiže vrhunac tokom aprila i maja. Dok ženka pliva lagano napred, mužjak zastaje licem u lice ispred nje, plivajući unazad zadnjim nogama. Prednjim nogama koje lagano vibriraju, protegnutim ka glavi ženke mužjak lagano golica njenu bradu i obraze. Nakon gracioznog udvaranja i čulne igre, mužjak ostaje na dnu oko 48 sati, ne pokrećući se, čak odbijajuci hranu. Ove neobične životinje su izuzetno verni `bračni drugovi` a nakon eventualnog razdvajanja kornjača samotnjak će verovatno odbiti da prihvati drugog partnera.
Studija Simona Benhamoua iz Središta za funkcionalnu i evolutivnu ekologiju iz Montpelliera provedena je tako što se zelenim kornjačama (Chelonia mydas) u Indijskom oceanu na glavu stavio jak magnet, a na oklop signalni uređaj Argos.
Kornjače su uhvaćene u Mozambičkom kanalu, između afričke istočne obale i Madagascara, početkom razdoblja leženja jaja, a u more su puštene nekoliko stotina kilometara dalje, priopćilo je Središte. Kornjače se svake četvrte godine u prosjeku vraćaju na istu plažu gdje legu jaja četiri do šest puta uzastopce.
Kornjače koje su nosile magnet koji je ometao djelovanje Zemljina magnetskog polja bile su manje uspješne u pronalaženju svoje plaže, ali su na koncu ipak uspjele, što pokazuje da geomagnetsko polje nije njihovo jedino pomagalo za snalaženje u prostoru.
Znanstvenici misle da kornjače koriste i njuh, kao i neke morske ptice i golubovi pismonoše, ali tu hipotezu još treba dokazati, dodaje Središte u priopćenju.
Morska zelena kornjača druga je poznata životinjska vrsta, uz morskog psa čekićara, koja je kadra da iz Atlantskog prijeđe u Indijski ocean, unatoč suprotnim morskim strujama.
1. P: Zašto moja kornjača odbija svu ponuđenu hranu?
O: Kornjače znaju odbijati hranu zbog neke bolesti, prilagođavanja na
novi okoliš, gutanja stranih tijela (pretjerano gutanje kamenčića) ili
neprikladnog smještaja. Neke kornjače odbijaju hranu i u dobrim
uvjetima držanja, to zna potrajati nekoliko dana, tjedana pa čak i
mjeseci. Nama zasad razlozi nisu poznati.
2. P: Zašto moja kornjača cijele dane leži (miruje ili spava) na dnu akvarija?
O: Postoji mogućnost da je vaša kornjača bolesna-provjerite na popisu
"bolesti". Kornjače znaju mirovati zbog preniske pa čak i previsoke
temperature, nedostatka vitamina (nepravilna prehrana) i ostalih
nepogodnih uvjeta u njihovoj nastambi.
3. P: Zašto moja kornjača ne izlazi na kopno?
O: Postoji više mogućih razloga zašto kornjače ne izlaze na kopno:
temperatura vode i kopna je možda previsoka, nemaju osiguran pristup
kopnu, na kopnu se možda osjećaju ugroženo zbog nečije prisutnosti.
Kornjačama treba neko vrijeme da se priviknu na novu okolinu i ako su
ostali uvjeti osigurani vaša će kornjača s vremenom početi izlaziti na
kopno, potrebno je malo više vremena da kornjača stekne vaše povjerenje
i počne izlaziti na kopno uz vaše prisustvo.
4. P: Koji je pravilan smještaj za moju kornjaču?
O: Kornjače se nažalost još danas prodaju u plastičnim posudama sa
palmicom. To nije pravilan smještaj za vašu kornjaču! Pravilan smještaj
kornjače je akvarij sa kopnom, filterom, grijačem, adekvatnom
rasvjetom… o pravilnom smještaju možete pročitati ovdje .
5. P: Zašto kornjača treperi prednjim nogama?
O: Treperenje nogama/noktima je najčešće udvaranje mužjaka ženki kako
bi ih naveli na parenje, no ima slučajeva da ženke trepere prema
mužjacima a ima i istospolnih “udvaranja”. Neki smatraju da je
treperenje znak dominacije.
6. P: Da li smijem puštati svoje kornjače u šetnju?
O: Vodene kornjače se u pravilu ne bi smjele puštati u šetnju iz
razloga što ih time izlažete stresu i mogućnosti da se razbole
(prehlade i upale). Uvijek ima iznimaka, neki vlasnici su navikli svoje
kornjače na česte izlaske iz akvarija no bolje je ne provoditi takvu
praksu iz navedenih razloga.
7. P: Čime da hranim svoju kornjaču?
O: Pravilna prehrana kornjača ne sastoji se samo od račića i granula,
kornjačama je potrebno i meso, povrće pa čak i malo voća ...o pravilnoj
prehrani možete pročitati ovdje .
8. P: Zašto me kornjača grize?
O: Kornjača grize vašu ruku jer ju smatra izvorom hrane, isto tako grize u slučaju ako se osjeća ugroženo.
9. P: Zašto kornjača puše odnosno sikče na mene?
O: Siktanje ne znači da je vaša kornjača ljuta i da vam prijeti! Kako
kornjača ne može zbog oklopa širiti i skupljati svoj prsni koš, pri
udisaju proširena pluća zauzimaju puno prostora u njenom oklopu.
Kornjače u slučaju opasnosti uvlače sve udove i glavu u oklop a pritom
moraju brzo izbaciti zrak iz pluća što mi čujemo kao siktanje.
10. P: Zašto moja kornjača pliva u koso?
O: Vaša kornjača najvjerojatnije ima upalu pluća, više o toj bolesti možete pročitati ovdje .
11. P: Kakvu filtraciju treba moja kornjača?
O: Kornjača kao i ostale vodene životinje zahtijeva mehaničku, biološku i kemijsku filtraciju. O filtraciji možete pročitati ovdje .
12. P: Da li kornjača treba posebnu rasvjetu?
O: Kornjačama je potrebna UVA i UVB rasvjeta kako bi normalno mogle funkcionirati. Više pročitajte ovdje .
13. P: Da li su alge u akvariju štetne za moju kornjaču?
O: Alge u akvariju nisu štetne za vašu kornjaču.
14. P: Da li je potrebno pripremati vodu?
O: Potrebno je priprenati vodu. Vodu možete ostaviti u širokoj plitkoj
posudi da odstoji 24 sata, jednostavniji način pripreme vode je
dodavanje sredstava za pripremu vode koje možete kupiti u bolje
opremljenom pet shop-u.
15. P: Kojeg je spola moja kornjača?
O: Ako je vaša kornjača još mala ne možete razlikovati spol! Spol se
može pouzdano utvrditi tek nakon nekoliko godina kada kornjača naraste.
Karakteristike spolova možete pogledati ovdje .
16. P: Koliko uistinu mogu narasti crvenouhe kornjače?
O: Crvenouhe kornjače su najprodavaniji gmaz u svijetu, mnogi misle da
te kornjače ne narastu velike ali se varaju! Ženke u prirodi mogu
narasti čak do 35 cm, mužjaci su nešto manji-30cm. U zatočeništvu ženke
dostignu veličinu od oko 25 cm a mužjaci oko 20cm-uvijek ima iznimaka!
Rast kornjače u zatočeništvu uglavnom ovisi o uvjetima držanja.
17. P: Koliko dugo žive crvenouhe kornjače?
O: Crvenouhe kornjače u zatočeništvu mogu doživjeti i do 40g.
18. P: Zašto s moje kornjače vise bijele sluzave naslage i zašto joj otpadaju dijelovi oklopa?
O: Vaša kornjača se ljušti-izmjenjuje kožu i pločice oklopa tokom cijelog života.Više o ljuštenju možete pročitati ovdje .
19. P: Uvijek gladna?
O: Kornjača će uvijek tražiti više hrane nego što joj je potrebno,
nemojte prehranjivati svoju kornjaču jer se i ona može udebljati!
20. P: Zašto jede kamenje?
O: Kornjače u prirodi ponekad zbog probave gutaju male količine sitnog
šljunka i pijeska. Zbog nepravilne prehrane (nedostatka vitamina) ili
bolesti kornjače mogu početi gutati velike količine kamenja koje mogu
uzrokovati začepljenja probave a u najgorem slučaju i smrt kornjače. Iz
navedenih razloga neki vlasnici svojim kornjačama stavljaju krupnije
kamenje (oblutke) koje je veće od kornjačine glave, iako su sitniji
šljunak i pijesak prirodniji. Kako ne bi došlo do pretjeranog gutanja
kamenja ponudite svojoj kornjači pravilnu prehranu .
21. P: Jesu li kornjače društvene životinje, tj. je li sama ako nema prijatelja?
O: Kornjače su samci, dvije ili više kornjača će se slagati dok su
mlade ali kasnije kada spolno dozriju postoji mogućnost da se neće
slagati, pogotovo ako se radi o kornjačama istog spola. Osnovni uvjet
za držanje kornjača zajedno je da im se omogući veliki životni prostor
no niti to ne garantira mir. Ako niste spremni u slučaju neslaganja za
svaku kornjaču imati poseban akvarij bolje ostanite na jednoj kornjači!
22. P: Što je hibernacija i da li je potrebna mojoj kornjači?
O: Hibernacija je prirodni mehanizam kojim se hladnokrvne (i neke
toplokrvne) životinje štite od učinka niske temperature...ukratko
zimski san.Hibernacija ima svojih dobrih i loših strana,nije nužna
(iako je poželjna) za kornjače koje žive u akvarijskim uvjetima. Više o
hibernaciji možete pročitati ovdje .
23. P: Zašto moja kornjača zijeva?
O:
Kornjače u večini slučajeva zijevaju kao i mi ljudi. Zijevanje tj.
otvaranje usta na kopnu isto tako može biti znak upale pluća ili
problema sa dišnim sustavom. U tom slučaju kornjača će tijekom
otvaranja usta ispuštati piskutavi zvuk. Kada kornjače širom otvaraju
usta u vodi-one kašlju. Ukoliko se zijevanja i kašljanja ponavljaju
nekoliko dana za redom postoji mogućnost da je vaša kornjača bolesna.
24. P: Da li smijem zajedno držati kornjače i ribe?
O: Kornjače i ribe se mogu držati zajedno. Naravno velika je mogućnost
(99%) da će kornjača pojesti ribu ako je uspije uhvatiti. Zato je
najbolje imati mjesta za skrivanje riba.
25. P: Da li smijem rezati nokte svojoj kornjači?
O: Kornjačama se nikada ne smiju rezati nokti.
Akvaterarijum:
-
Dok je Vaša kornjača još mlada možete je držati u bilo kakvoj staklenoj
ili plastičnoj posudi, u kojoj će kornjača imati dovoljno prostora
za plivanje i kretanje
- Obezbedite joj malo ostrvo na koje će po želji moći da se popne
- Vodite računa o visini akvaterarijuma, da kornjača ne bi pobegla
Voda:
-
Kornjaču držite u prethodno prokuvanoj ili flaširanoj vodi (naravno
negaziranoj!)
- Ukoliko nemate odgovarajuće filtere za prečišćavanje akvarijumske
vode,menjajte vodu po potrebi, svaka 2 do 3 dana
- Nivo vode u akvaterarijumu treba da bude iznad oklopa kornjače,ali
dovoljno nizak da kornjača,oslanjajući se na svoje zadnje noge, nesmetano
može doći do vazduha (kornjače dišu atmosferski vazduh, za razliku
od riba)
Ishrana:
-
Crvenouhe kornjače su pretežno mesojedi, pa im tako treba prilagoditi
i ishranu
- Hrana koja je pogodna za ishranu je u pretežno sušenom obliku: Gammarus
račići, Tubifex crvi u presovanim kockama, sušene larve komaraca...
- Od granuliranih hrana kao posebno kvalitetna pokazala se"Tetra
Repto Min” proizvođača”Tetra”
- Odraslim kornjačama možete ponuditi i neku od granuliranih hrana
za pse i mačke
- Od sveže hrane možete davati sirovo juneće, pileće i riblje meso
- Vaše kornjače hranite jednom do dva puta dnevno
- Parizer, salama, šunka, kačkavalj nisu za Vašu kornjaču
- Jednom nedeljno ne hranite kornjaču. To je dobro za zdravlje Vašeg
ljubimca
- Hrane treba dati toliko koliko kornjača može da pojede za 2-3 minuta.Ostatak
hrane uklonite iz vode
- Jednom do dva puta nedeljno treba dati nekoliko Gammarus račića
natopljenih sa 2 - 3 kapi vodenog rastvora AD vitamina
Temperautra:
-
Možda i najvažnija stvar u pravilnoj nezi Vaše kornjače je temperatura
vode
- Optimalna temperatura je od 24 do 27C.Od pravilno podešene temperature
zavisi stepen aktivnosti i apetit kornjače
Uslovi za život lako ove kornjače ne traže mnogo nege i izuzetne uslove za život, tri faktora su presudna:
kalcijum, sunčeva svetlost i vitamini.
Kalcijum: Čini osnov koštanog sastava ovih životinja i bez njega se one ne mogu normalno razvijati.
Sunčevi zraci:Neophodni su, ovim na prvi pogled sporim životinjama, za svakodnevni život, jer učvršćuju kalcijum u kostima, povećavaju otpornost organizma i regulišu apetit, Tako, na primer, ukoliko temperatura vode u kojoj žive (i vazduha) padne na samo dvadeset stepeni, akvarijumska kornjača prestaje da uzima hranu. Sunčevi zraci su neophodni, ali sa njima ne treba preterivati. Najbolje je, ako akvarijum smestimo u sunčan deo stana i pritom vodimo računa da temperature vode i vazduha ne prelaze 35 stepeni. Najidealnija mesta u stanu su ona, gde će već i deo akvarijuma biti izložen sunčevim zracima, a manji deo u hladu.
Vitamini: Važni su (posebno vit. D) za rast i vitalnost kornjača, a naročito u prvim godinama života. Zbog toga im se pri svakodnevnom obroku, dodaju mineralne soli i vitamini. Mogu se nabaviti u akvarističkim prodavnicama (u prahu i tečnom stanju, koji se lako rastvaraju u vodi).
Akvarijum i ishrana Pri čuvanju kućnih ljubimaca, svaki uzgajivač treba da vodi računa o stvaranju što približnijih uslova sa onima u prirodi. Najbolji akvarijumi za držanje ovih kornjača su oni iz "dva dela". Prvi deo predstavlja vodenu sredinu, a drugi kopno. "Kopno" u akvarijumu može se, međutim napraviti i stavljanjem komada plute ili drveta, koji plutaju slobodno ili su pričvršćeni (zalepljeni) za jednu staklenu stranicu. Dno akvarijuma treba pokriti kamenčićima, u uglu zasaditi vodeno bilje. Voda u akvarijumu, koja se menja bar jednom nedeljno, može bili i iz vodovoda, jer vodene kornjače nisu naročito osetljive na hlor (ipak je sigurnije upotrebni vodu koja je par dana odstajala i iz koje je ispario hlor).
Akvarijumske
kornjače su mesožderi i prijaju im komadići posnog sirovog mesa, ribe
ili nekog insekta. Međutim, pri svakom obroku kornjačama treba davati
obavezno malo povrća (salate, šargarepe, kuvanog spanaća ili blitve).
Uz to, prihranjuju se i vitaminima. Vlasnike ovih malih, oklopnih ljubimaca često, zabrinjava slab apetit.
Zbog toga nam naši kupci i postavljaju pitanje:
Zašto moja kornjača neće da uzima hranu?
Razloga za to ima više. Najčešći je, međutim u neadekvatnoj temperaturi vode, vazduha ili nedostatku sunčevih zraka (zimi se to reguliše sijalicom), a ponekad i u prethodnoj pogrešnoj ishrani ili bolesti.
Prva pomoć
Pri čišćenju i pranju akvarijuma nikako ne treba upotrebljavati deterdžente i druga slična hemijska sredstva, koja i u malim količinama (ukoliko se zadrže na staklu ili kamenčićima), mogu da izazovu razne upale kod našeg ljubimca. Treba u neposrednoj blizini akvarijiima izbegavati i eventualnu upotrebu insekticida i sličnih preparata, jer i to može da šteti kornjačama.
Ukoliko i pored svih predostrožnosti naše kornjače razbole, u većini slučajeva im sami možemo pružiti prvu pomoć.
Tako, na primer. primetite li da je vašoj kornjači oklop mekan na dodir, to je znak da je ne hranite pravilno ili da su joj životni uslovi loši. Mineralne soli, vitamini i odgovarajuće dijete, za kratko vreme mogu da reše taj problem Kad primetite da kornjača nema apetit, da ga je izgubila, dajte joj vitaminske preparate.
Kod učestalih proliva, najbolji su lek su "post" i dijeta, uz dodatak vitaminskog preparata gvozđa.
Jedna od najtežih bolesti, koja može da zadesi kornjače uopšte, je zapaljenjc pluća.
Dijagnozu nije teško postaviti. Obolela kornjača tesko diše, nozdrve su joj vlažne i nema apetit. To oboljenje vi ne možete lečiti, pa će najbolje biti da se obratite veterinaru za savet.
Bolesti i lečenje
Držanje akvarijumskih kornjača predstavlja posebno zadovoljstvo jednog broja ljubitelja životinja. Zbog toga što se lako održavaju, ne traže mnogo prostora i hrane, postale su popularni kućni ljubimci. Sasvim je prirodno da se javljaju i problemi kod njihovog uzgoja. Važno je znati iz kog klimatskog pojasa potiču vaše kornjače. One koje se donesu iz toplijih krajeva u predeo promenljive klime traže više nege. Ukoliko se znaju osnovna pravila čuvanja, hrane i nege, onda će i problemi koji se javljaju biti svedeni na minimum.
Od kojih bolesti najčešće oboljevaju akvarijumske kornjače? Najčešće bolesti koje se sreću kod akvarijumskih kornjača su:
1. |
razmekšavanje oklopa. |
2, |
oboljenje očiju. |
3. |
gljivična oboljenja, |
4. |
obamrlost (somnolentnost). |
5. |
gubitak apetita |
6. |
otoci |
7. |
ozlede |
8. |
rane |
| « | Март 2025 | » | ||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| По | Ут | Ср | Че | Пе | Су | Не |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
- Новембар 2007 [12]
