« Kornjace-NASI PRIJATELJI | Main
| Saveti »
Akvarijumske kornjace
2007/11/18,22:48
Akvarijumske kornjače - a naročito crvenouhe Pseudemys scripta elegans izborile
su u mnogim domovima kod nas ugledno mesto kućnih ljubimaca. Zaslužile
su to pre svega lepim izgledom, nenametljivim ponašanjem i skromnim
zahlevima.Crvenouha kornjača (dobila je ime po crvenom trouglu sa obe
sirane glave kod očiju) stanovnik je slatkih, toplih voda istočnih
delova SAD Meksika i Centralne Amerike, Zbog toga joj najviše odgovara
akvarijum (bar pet litara vode na jednu kornjaču) u kome je temperatura
konstantna, ne niža od 25 i ne viša od 35 C. To jednostavno možemo
regulisati običnim akvarijumskim grejačem.
Uslovi za život
lako ove kornjače ne traže mnogo nege i izuzetne uslove za život, tri faktora su presudna:
kalcijum, sunčeva svetlost i vitamini.
Kalcijum:
Čini osnov koštanog sastava ovih životinja i bez njega se one ne mogu normalno razvijati.
Sunčevi zraci:
Neophodni su, ovim na prvi pogled sporim životinjama, za svakodnevni
život, jer učvršćuju kalcijum u kostima, povećavaju otpornost organizma
i regulišu apetit, Tako, na primer, ukoliko temperatura vode u kojoj
žive (i vazduha) padne na samo dvadeset stepeni, akvarijumska kornjača
prestaje da uzima hranu. Sunčevi zraci su neophodni, ali sa njima ne
treba preterivati. Najbolje je, ako akvarijum smestimo u sunčan deo
stana i pritom vodimo računa da temperature vode i vazduha ne prelaze
35 stepeni. Najidealnija mesta u stanu su ona, gde će već i deo
akvarijuma biti izložen sunčevim zracima, a manji deo u hladu.
Vitamini: Važni su (posebno vit. D) za rast i vitalnost kornjača, a naročito u prvim godinama života.
Zbog toga im se pri svakodnevnom obroku, dodaju mineralne soli i
vitamini. Mogu se nabaviti u akvarističkim prodavnicama (u prahu i
tečnom stanju, koji se lako rastvaraju u vodi).
Akvarijum i ishrana
Pri čuvanju kućnih ljubimaca, svaki uzgajivač treba da vodi računa o
stvaranju što približnijih uslova sa onima u prirodi. Najbolji
akvarijumi za držanje ovih kornjača su oni iz "dva dela". Prvi deo
predstavlja vodenu sredinu, a drugi kopno. "Kopno" u akvarijumu može
se, međutim napraviti i stavljanjem komada plute ili drveta, koji
plutaju slobodno ili su pričvršćeni (zalepljeni) za jednu staklenu
stranicu. Dno akvarijuma treba pokriti kamenčićima, u uglu zasaditi
vodeno bilje. Voda u akvarijumu, koja se menja bar jednom nedeljno,
može bili i iz vodovoda, jer vodene kornjače nisu naročito osetljive na
hlor (ipak je sigurnije upotrebni vodu koja je par dana odstajala i iz
koje je ispario hlor).
Akvarijumske
kornjače su mesožderi i prijaju im komadići posnog sirovog mesa, ribe
ili nekog insekta. Međutim, pri svakom obroku kornjačama treba davati
obavezno malo povrća (salate, šargarepe, kuvanog spanaća ili blitve).
Uz to, prihranjuju se i vitaminima.
Vlasnike ovih malih, oklopnih ljubimaca često, zabrinjava slab apetit.
Zbog toga nam naši kupci i postavljaju
pitanje:
Zašto moja kornjača neće da uzima hranu?
Razloga za to ima više. Najčešći je, međutim u
neadekvatnoj temperaturi vode, vazduha ili nedostatku sunčevih zraka (zimi se to reguliše sijalicom),
a ponekad i u prethodnoj pogrešnoj ishrani ili bolesti.
Prva pomoć
Pri čišćenju i pranju akvarijuma nikako ne treba upotrebljavati
deterdžente i druga slična hemijska sredstva, koja i u malim količinama
(ukoliko se zadrže na staklu ili kamenčićima), mogu da izazovu razne
upale kod našeg ljubimca. Treba u neposrednoj blizini akvarijiima
izbegavati i eventualnu upotrebu insekticida i sličnih preparata, jer i
to može da šteti kornjačama.
Ukoliko i pored svih predostrožnosti naše kornjače razbole, u većini slučajeva im sami možemo pružiti prvu pomoć.
Tako, na primer. primetite li da je vašoj kornjači oklop mekan na
dodir, to je znak da je ne hranite pravilno ili da su joj životni
uslovi loši. Mineralne soli, vitamini i odgovarajuće dijete, za kratko
vreme mogu da reše taj problem Kad primetite da kornjača nema apetit,
da ga je izgubila, dajte joj vitaminske preparate.
Kod učestalih proliva, najbolji su lek su "post" i dijeta, uz dodatak vitaminskog preparata gvozđa.
Jedna od najtežih bolesti, koja može da zadesi kornjače uopšte, je zapaljenjc pluća.
Dijagnozu nije teško postaviti. Obolela kornjača tesko diše, nozdrve su
joj vlažne i nema apetit. To oboljenje vi ne možete lečiti, pa će
najbolje biti da se obratite veterinaru za savet.
Bolesti i lečenje
Držanje akvarijumskih kornjača predstavlja posebno zadovoljstvo jednog
broja ljubitelja životinja. Zbog toga što se lako održavaju, ne traže
mnogo prostora i hrane, postale su popularni kućni ljubimci. Sasvim je
prirodno da se javljaju i problemi kod njihovog uzgoja. Važno je znati
iz kog klimatskog pojasa potiču vaše kornjače. One koje se donesu iz
toplijih krajeva u predeo promenljive klime traže više nege. Ukoliko se
znaju osnovna pravila čuvanja, hrane i nege, onda će i problemi koji se
javljaju biti svedeni na minimum.
Od kojih bolesti najčešće oboljevaju akvarijumske kornjače? Najčešće bolesti koje se sreću kod akvarijumskih kornjača su:
1. |
razmekšavanje oklopa. |
2, |
oboljenje očiju. |
3. |
gljivična oboljenja, |
4. |
obamrlost (somnolentnost). |
5. |
gubitak apetita |
6. |
otoci |
7. |
ozlede |
8. |
rane |
Коментари